Zdravstveni sistem u Bosni i Hercegovini u cjelini je nelikvidan, sa troškovima koji stalno rastu i sa vrlo ograničenim mogućnostima finansiranja. Sve do sada urađene ekspertske studije ukazuju na neracionalnu potrošnju na svim nivoima zdravstvene zaštite. Istovremeno, kvalitet pruženih usluga nije na zadovoljavajućem nivou.

Zbog toga se nameće potreba reforme i reorganizacije zdravstvenog sistema. Stavovi svjetske stručne javnosti nedvosmisleno pokazuju da je informatizacija ključni korak u reorganizaciji zdravstvenog sektora.

U izvještaju Organizacije za privrednu saradnju i razvoj (OECD), objavljenom početkom 2007. godine, ističu se pozitivni efekti ulaganja u informatizaciju zdravstvenog sistema u zemljama članicama Evropske unije koje su bile obuhvaćene ovom studijom.

Na osnovu navoda iz pomenutog izvještaja može se lako zaključiti da je ulaganje u informacioni sektor isplativo i da donosi velike kvalitativne i finansijske dobiti, čime uvodi zdravstveni sektor u područje održivog finansiranja. Ovi efekti se ostvaruju kroz povećanje efikasnosti rada zaposlenih u zdravstvu, racionalizaciju potrošnje, mogućnost planiranje troškova, adekvatno iskorištavanje postojećih kapaciteta, mogućnost praćenja zdravstvenog statusa ukupne populacije i premještanje određenih zdravstvenih resursa sa liječenja na prevenciju. Dalje, uštede je moguće postići i promjenama u sistemu plaćanja zdravstvene usluge razradom standardnih procedura grupisanih prema dijagnozama (eng. Diagnose Related Groups – DRG), odnosno u našoj verziji PPTP – plaćanje prema terapijskom postupku). Povećanje kvalitete zdravlja i kvalitete zdravstvene usluge su neizostavan efekat primjene pomenutih sistema.

Kalkulacija povrata sredstava investiranih u implementaciju Informacionog sistema zdravstvene ustanove ranga bolnice, pokazuje da se investicija u potpunosti isplati u prosjeku nakon 36 mjeseci kada se posmatraju samo mjerljivi parametri, što realno znači da se investicija isplati i prije.